O haljini i bojama U zadnjim danima bila je prava senzacija na internetu diskusija o jednoj prugastoj haljini. Je li haljina zlatna i bijela, ili crna i plava? U prvom pogledu ovaj razgovor nije ništa osim velike gluposti. Ali mi je fascinantno misliti o mozgu, umu, percepcijima, psihologiji, antopologiji... Mjenjaju li kultura i jezik percepciju boje? Ako jezik ima istu riječ, na primjer, za zelenu i plavu boju, je li teže govoriteljima ovog jezika da se razlikuje zelenu i plavu u slici? Neke teorije kažu da, u davnoj prošlosti, u jezicima su bile riječi samo za crnu i bijelu boje. Poslije toga je došla riječ za crvenu, poslije za zelenu ili žuti, i, na kraju, za plavu. Ne znam je li to istina, ali meni je jako zanimljivo kako se razlikuju riječi za "plavu" u slavenskim jezicima: "синий" na ruskome i "син" na makedonskome i bugarskome; "plav" na hrvatskome i "плав" srpskome; "modrý" na českome (inače na hrvatskom i "modar" je vrsta plave); "niebieski" na poljskome... Meni je posebno zanimljivi hrvatski izraz "plava kosa". Zašto "plava", ako "zlatno" izgleda? Zlatna, plava i neodlučnost o bojama... opet smo u priči o haljini.

"Quaresmeira" Kod nas je ljeto. Srećom nije ovo ljeto toliko suho kao što je bilo lani. Ne znam da li to je zbog vremena, ali mislim da je ove godine cvijeće od "quaresmeiras" još ljepše. "Quaresmeira" je drvo Atlantske šume (ugrožena tropska šuma koja je nekada se proširila većinom brazilske obale), no "quaresmeira" često se vidi i u gradovima. "Quaresmeira" nije preveliko drvo, ali iznimno je lijepo kad procvjeta. Ono ne izgubi svoje tamnozelene duge listove, koji lijepo kontrastiraju sa cvjetom u dubokoj i prekrasnoj ljubičastoj boji. Ime "quaresmeira" dođe od riječi "Korizma". Cvijeće je ljubičasto (kao što smo čitali) i procvjeta u dobi Korizme... ili nekoliko mjeseca ranije. Ili nekoliko mjeseca kasnije... kalendar drveća malo je različit od našeg.

Haiku u Brazilu "Žuti luk sija u zori: ni mjesec ne može spavati." Haiku, tradicionalna japanska kratka pjesma od tri stihova, tradicionalna je i u Brazilu, pod nazivom "haikai". Možemo reći da haiku ima dva korjena u ovoj južnoameričkoj zemlji, oboje od početka 20. (dvadesetog) stoljeća. Jedan korijen je došao u brodovi sa Japancima koji su potražili novi život u dalekom Brazilu. U prvim godinama ni je bilo vrijeme za haiku, samo za teški posao; ali kasnije situacija je postala bolja, i moguće im je bilo se baviti umjetnošću u slobodnom vremenu. Drugi korijen je akademski: brazilskim piscima je zanimalo haiku koje su otkrili u člancima europskih književnika. Zbog toga imamo mnogi stilovi haiku u Brazilu, tradicionalni (već i na japanskome jeziku!) i oni koji nisu baš tradicionalni. Nešto kasnije, u 50-im i 60im (pedesetim i šesdesetim), konkretna umjetnost bila je velik utjecaj u brazilskim kulturnom životu. Iz razgovora haiku i konkretne umjetnosti došle su vrlo zanimljive pjesme i slike. Ponekad pokušavam da pišem haiku. Ovo mi je kao terapija: moraš pažljivo gledati u okolici i primjetiti sitnice prirode u velikoj svaknodnevnoj gužvi. Haiku je jednostavno. Kad na to mislim, već i život postaje jednostavnije, bar za trenutak. Nedavno sam otkrila da i u Hrvatskoj ima haiku. Prekrasno mi je ovo: haiku mi je odavno poznato i drago, i slušati haiku na hrvatskom mi je kao slučajno susreti prijatelja u nekoj dalekoj zemlji.

Кирилица Од детството кирилица мени изгледа уваб начин на пишување. Кога сум видела нешто со кирилица, формата на буквите ја гледав со сјај во очите. Много млада научив како се чита латиница и не се сеќавам како е било процес. Кога сум научила кирилица, супер ми е било момент кога буквите коги не разбирам се претворија во букбите коги разбирам! Сега знам како е процесот. Уште не можам да брзо читам, и слабо читам/пишувам ракописна македонска кирилица. Долу, во слика, се види случајни надреален македонски панграм. Било би ми мило ако некој може да јави да ли е читлив :)!

Bem-te-vi Bem-te-vi je ptica Novog Svijeta, živi od Meksika do Argentine. Grudi joj je sjajno žute; krile, leđa i rep su smeđi; a glava joj je osobito zanimljiva: crna i bijela, prugasta, kao da ptica nosi masku. (Ako možete, molim vas, bi bilo mi drago ako razmišljajte kako ona izgleda. Poslije toga, potražite u internetu slike o ptici "bem-te-vi" da provjerite da li sam ja dobro ju opisala!) To ime je taj ptica dobila jer njezin krik nama zvuči: "Bem te vi!". Ovo možemo prevoditi kao "dobro (sam) te vidio!". Već u velikim gradovima možemo vidjeti i čuti ovu lijepu pticu. Nije baš mala - veća je od kosa, ali manja od goluba. Hrabra je: može obraniti gnijezdo i od ćukova. Možda nije pametna kao gavrani ili papige, ali jednom sam svjedočila kako je ptica bem-te-vi udarila okruglu školjku protiv ograde bambusa - i tako je ona mogla pojesti svoj sitni doručak. Ako posjetite Novu Svijetu i slušate da netko vika "bem te vi"... možda nije osoba, nego ta ptica.

Здраво свима! Ово је моја прва порука на српском. Надам се да је разумљива. Волим јужнославенске језике: учим и хрватски и мало учим македонски. Због тога, понекад потпуно се збуним! Свака помоћ ми је добродошла. И, ако учите португалски, и мени би било драго ако могу да помогнем! Доле је слика у којој је случајни панграм на курзвном српском ћирилицом. Хтела бих да знам да ли тачно нацртам та слова. Ако није тачно, не знам како се може да се исправи :D! Надам се да се разумемо у коментарима. Недавно сам се учланила у Италки-у, нисам сигурна дали се може да се користи слике с том намером. Ако се не допушта, опростите. Хвала лепа! Срдачан поздрав!

Druga poruka Evo moje druge poruke. Opet će biti o učenju jezika, ali će biti i duža - tako će biti jasnije gdje mi je hrvatski točan, i gdje nije. Već nekoliko godina učim hrvatski - od 2006. (dvije tisuće šeste*) godine. Jednostavno mi je jezik privukao pažnju - lijepo mi zvuči - i bilo mi je prilika da učim sa iseljenicima u mom gradu. I od tada hrvatski jezik je postao dio mojeg života: stalno slušam radio i glazbu, imam riječnik, knjige i gramatiku, i preko interneta sam našla dobre prijatelje koji tu jeziku govore - jako zahvalna sam na njima! No priznam da nisam baš redovno učila. Zbog toga moj hrvatski je nešto kaotičan - ponekad koristim lijepe riječi u apsolutno krivom kontekstu, što je, na kraju, baš smiješno :D. Često se zbunim i sa padežima i glagolskim vidovima :(. I svi kažu da imam vrlo čudan naglasak :D. To je dio učenja jezika... Volim i druge južnoslavenske jezike. Ponekad slušam i čitam bosanski i srpski (mogu čitati i ćirilicu - sporije, ali mogu), tako primjetim što je slično na hrvatskim, i što nije. Bilo bi mi drago učite i makedonski - vrlo različita i zanimljiva je gramatika! Ponekad čitam i o drugim jezicima, ali baš balo, samo da znam par zanimljivosti... Drago mi je vidjeti toliko ljudi vole jezike. Sanjarim da li je drugima isto lijepo učiti svoje najdraže jezike... Pozdrav svima!

Прва порака Здраво! Ова е мојата прва порака - се надевам дека барем се може да се разбира! Ми се допаѓаат јужнословенските јазици; малку зборувам хрватски/српски и би сакала да учам и македонски. И мило ми е ако можам да помогнам комy учи портyгалски. Голем поздрав :)

Prva poruka Zdravo svima! To je moja prva poruka - nadam se da je bar razumljiva! Već nekoliko vrijeme učim hrvatski (srpski/bosanski), no nažalost nije bilo baš redovno (to jest: molim vas, nemojte previše očekivati od mog znanja jezika!). Bilo bi mi drago ako netko može pomoći s učenjem tog prekrasnog jezika :). I isto mi je drago ako mogu pomoći tko uči portugalski. Lijep pozdrav!